ПоРтАл

ПоРтАл
САЗВЕЖЂЕ З

субота, 27. децембар 2014.

„Кустендорф” је као фестивал већи од филма


Емир Кустурица и Иван Тасовац
Осми филмски и музички фестивал „Кустендорф” биће одржан у Дрвенграду на Мокрој Гори од 21. до 26. јануара, а гости ће бити руски аутор Андреј Кончаловски и мексички редитељ Алфонсо Куарон, најавио је Емир Кустурица у сусрету са новинарима у Министарству за културу и информисање у Београду. Кончаловском и Куарону, иначе овогодишњем добитнику Оскара за режију филма „Гравитација”, биће приређене ретроспективе.
Оснивач фестивала, Кустурица изјавио је да листа гостију није коначна, а да су досад долазак потврдили Клоди Осар, продуценткиња његовог филма „Аризона дрим” и француског хита „Чудесна судбина Амелије Пулен”, која ће бити и чланица жирија такмичарског програма, као и редитељи Бахман Гобади и Гиљермо Аријага који су заједно са нашим редитељем учествовали у реализацији омнибуса „Разговори са боговима” који ће бити приказан у Дрвенграду. У том филму Кустурица је режирао причу из које је проистекао филм „На млијечном путу” који управо реализује.
Селектор такмичарског програма, Дуња Кустурица одабрала је за такмичарски програм 17 филмова – из Чешке, Словачке, Холандије, Исланда, Румуније, Израела, Хрватске, Немачке, Белгије, Француске, Мађарске, Египта, Русије, САД и Србије. Нашу земљу у трци за награде (Златно, Сребрно и Бронзано јаје) представљаће један од прошлогодишњих лауреата – Лука Попадић са филмом „Рингишпил” као и Марко Сопић са „Торбом”. Србију ће у програму „Нови аутори” представљати и Горан Станковић са документарним филмом „У мраку”
У програму „Савремене тенденције” биће приказивани неки од најбољих филмова прошлогодишње продукције: „Поштареве беле ноћи” за који је Кончаловски награђен „Сребрним лавом” у Венецији као и победник овог фестивала – „Голуб седи на грани размишљајући о постојању” Роја Андерсона, затим „Власници” Адилкана Јержанова из Казахстана, и последњи филм руског редитеља Никите Михалкова – „Сунчаница” који је светску премијеру имао у Београду. Стални гост „Кустендорфа”, директор Канског фестивала Тјери Фремо представиће дигитално рестаурисану верзију филма „У ноћи” Шарла Ванела.
– „Кустендорф” нема црвени тепих, зато што гости нису лутке у излогу, него аутори који славе филм, на начин на који би требало да буде слављен – рекао је Кустурица и додао да је идеја фестивала да се вратимо елементарности филма и емоционалном утиску који он изазива.
Редитељ је истакао да ће фестивал бити организован уз подршку државе без чије помоћи не може, и остати веран концепцији. На ту концепцију подсетио је министар културе Иван Тасовац рекавши да је „Кустендорф” значајан јер промовише и подстиче контакт студената филмских школа и академија односно младих редитеља на почетку каријере са значајним ауторима који су се већ остварили.
– „Кустендорф” је као фестивал већи од филма – додао је министар.
Сваке вечери после пројекција и радионица биће одржавани концерти, а том приликом наступиће: блуз гитаристкиња Ана Поповић, руска виолончелиста Аљона Бајева, група „Партибрејкерси”, молдавски трубач Адам Стинга у пратњи Биг бенда РТС-а, као и румунски дванаесточлани оркестар „Тараф де хајдукс”.
И. Аранђеловић
објављено: у Политици 26.12.2014.

четвртак, 25. децембар 2014.

U znak sećanja na Mihaila Petrovića Alasa, srpskog matematičara ...

Domaća verzija Google petraživača danas je okačila doodle sliku u znak sećanja na Mihaila Petrovića Alasa, srpskog matematičara ( )
Mihailo Petrović Alas, rođen u Beogradu, 6. maja 1868, bio srpski matematičar, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik Srpske kraljevske akademije i alas.

Završio je Prvu beogradsku gimnaziju u generaciji sa Miloradom Mitrovićem, Jovanom Cvijićem, Pavlom Popovićem i drugim velikanima, o čemu je napisan roman i snimljen TV-film ”Šešir profesora Koste Vujića“, a zatim upisao Prirodno-matematički odsek Filozofskog fakulteta u Beogradu. Na Sorboni je diplomirao matematičke nauke 1891. godine, a fizičke nauke 1893. godine. Kao najbolji student svoje generacije prisustvovao je prijemu kod predsednika Francuske republike 1893, a isto tako i 1894. godine.

Radio je na pripremi doktorata i 21. juna 1894. godine odbranio je doktorsku disertaciju na Sorboni, pred komisijom profesora Šarl Ermit, Emil Pikar i Pol Penleve i stekao stepen Docteur és sciences mathematiques (doktor matematičkih nauka).

Godine 1894. godine postao je profesor za matematičku grupu predmeta na Velikoj školi u Beogradu. Kralj Aleksandar I Obrenović ga je svojim ukazom od 22. oktobra 1894. postavio za profesora matematike na Velikoj školi.

Alas je u to vreme bio jedan od najvećih stručnjaka u svetu za diferencijalne jednačine. Godine 1897. postao je dopisni član Srpske kraljevske akademije i dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Redovni član Srpske kraljevske akademije postao je 1899. godine, kada je imao 31 godinu.

Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Objavio je veliki broj pronalazaka, naučnih radova, udžbenika i putopisa sa svojih pomorskih putovanja. Dobio je veliki broj nagrada i priznanja i bio je član nekoliko inostranih akademija nauka (Prag, Bukurešt, Varšava, Krakov) i naučnih društava. Godine 1939. postao je počasni doktor Beogradskog univerziteta. Iste godine nagrađen je ordenom Svetog Save prvog reda.

Po svom naučnom radu i rezultatima Mihailo Petrović Alas spada u najveće srpske matematičare, jedini matematičar među 100 najznamenitijih Srba. Njegova zasluga je posebno velika što je bio osnivač beogradske matematičke škole, iz koje je proistekao veliki broj njegovih učenika koji su nastavili njegovo delo. Sve doktorske disertacije iz matematike odbranjene na Beogradskom univerzitetu od 1912. do Drugog svetskog rata, bile su pod njegovim mentorstvom.

Google u znaku Mike Alasa Foto: Wikipedia Srbija PrintScreen.
Bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata kao oficir, i posle rata je bio rezervni oficir. Bavio se kriptografijom, njegovi šifarski sistemi su dugo godina korišćeni u vojsci, sve do Drugog svetskog rata. Godine 1941. on je ponovo pozvan u rat kao rezervni oficir, bio je čak i zarobljen.

Profesor Mihailo Petrović je umro 8. juna 1943. u svom domu na Kosančićevom vencu u Beogradu.

Bavio se ribarstvom, otuda i njegov nadimak Alas. Godine 1882. postao je ribarski šegrt, 1888. ribarski kalfa, a 1895. položio je ispit za ribarskog majstora. Učestvovao je donošenju prvog ”Zakona o slatkovodnom ribolovu“ na jezerima i rekama Srbije 1898. godine. Na međunarodnoj izložbi u Torinu 1911. dobio je zlatnu medalju za izložene eksponate iz ribarstva. Rekordan ulov je imao 1912. kada je ulovio soma od 120 kg. Bio je ne samo ljubitelj, nego i dobar poznavalac ribarstva, pa je u tom svojstvu učestvovao u pregovorima za zaključenje konvencije o ribolovu sa Rumunijom, kao i u pregovorima o zaštiti ribolova na Savi, Dunavu i Drini sa Austrougarskom.

Bio je jedna od najpopularnijih ličnosti starog Beograda. Svirao je violinu, 1896. osnovao je sviračko društvo pod nazivom “Suz“.

Mihailo Petrović bio je pasionirani putnik, proputovao je kroz sve evropske zemlje i upoznao njihove glavne gradove, a obišao je i severni i južni pol. Pisao je i putopise, a napisao je i ”Roman jegulje“. Objavio je i knjigu ”Đerdapski ribolovi u prošlosti i sadašnjosti“.

Deveta beogradska gimnazija je dobila ime po njemu, kao i centralnobeogradska Osnovna škola.

(MONDO, Wikipedia) - Videti:Архив "Друштва СУЗ"